摘要:Autor ukazuje na to da su krćanstvo i demokracija bitni elementi evropske kulturne baštine. Ako se demokracija, na tragu američke Deklaracije nezavisnosti i francuske Deklaracije o pravima čovjeka i građanina definira kao politički poredak koji teži očuvanju ljudskih prava u društvu, može se pokazati da uvelike korespondira sa socijalno-političkim nazorima katolicizma. Upravo se u katolicizmu inzistira na slobodi čovjekove volje i njegovoj odgovornosti za izbor između dobra i zla. Također se postulira čovjekovo istodobno sudjelovanje u svjetovnoj i crkvenoj zajednici, u državi i Crkvi, koje su međusobno striktno razdvojene. Odatle također proizlazi da se Crkva ne može svrstati ni uz jednu političku stranku, pa ni onu koja nastaje svjetovnim djelovanjem katoličkih vjernika. Crkva se također protivi redukciji demokracije na puku višestranačku borbu za vlast.