文章基本信息

标题：Tradicionalno društvo i njegova (sub)kultura: Šolta - idealna jedinica: pristup istraživanju tradicionalnog otočnog društva
本地全文：下载
作者：Županov, Josip
期刊名称：Sociology and Space
印刷版ISSN：1846-5526
出版年度：2002
卷号：39
期号：1/4 (151/154)
页码：169-188
出版社：Institute for social research in Zagreb
摘要：Ovaj rad spada u povijesnu sociologiju kojom se hrvatski sociolozi vrlo malo bave. Pišući o društvenom i kulturnom identitetu Šoltana, autor prvo nastoji odgovoriti na upit poznaju li osobe koje su se rodile na Šolti i uvažavaju li u svakodnevnom životu Šoltu kao »kulturni sustaV sastavnice tradicionalnog društva i svakodnevnoga šoltanskog života u takvom društvu. Rad je predmetna i metodologijska novina u Županovljevu opusu i omogućuje nam da ga upoznamo u novom svjetlu: znanstvenik koji se čitav životni vijek bavio modernim društvom predstavlja se vrhunskim analitičarom tradicionalnog društva. Štivo je tim zanimljivije i relevantnije što će problem poznavanja, odnosno buđenja interesa za sociokulturne korijene biti osobito teška zadaća kod pripadnika najmlađeg naraštaja, jer su šoltanski korijeni u neravnopravnoj konkurenciji s američkom popkulturom i jer je teško doći do relevantnih informacija o Šolti kakva je nekada bila (pred 100 godina). Županov je rad napisao primijenivši retroaktivno istu metodu kojom su zapadni socijalni antropolozi proučavali tzv. „primitivna plemena“ na otocima Pacifika. Razlika je u tome što su oni došli na otok, živjeli na sličan način kao i domorodci i sudjelovali u njihovim ritualnim i drugim aktivnostima, bilježili rezultate promatranja i po povratku na svoja sveučilišta, analizirali prikupljene podatke pomoću teorijskog analitičkog instrumentarija svoje struke, a Županov se rodio na Šolti, naučio lokalni jezični idiom, sudjelovao u različitim aktivnostima na otoku i sada prikupljene informacije propustio kroz filtar sociološkog softvera. Osobito su zanimljive autorove pripomene o kućnim zadrugama na otocima i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, prikaz tradicionalnog društva pomoću šest koncentričnih krugova (u slučaju Šolte ti su krugovi bili: pojedinac, biološka obitelj kojoj pojedinac pripada, proširena porodica - prije njezina raspada, lokalna zajednica odnosno selo organizirano kao bratovština, splitska komuna i Austro-Ugarska monarhija) s identifikacijom sociointegrativnih mehanizama i Katoličke crkve kao temeljne integrativne strukture. Drugi dio rada čini minuciozna analiza šoltanske (sub)kulture, prvenstveno njezina normativnog sustava, koja je 1990. godine objavljena u zborniku-monografiji Šolta.
关键词：kućne zadruge; tradicionalno društvo; normativni sustav; (sub)kultura; Šolta