期刊名称:Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine
印刷版ISSN:0350-2791
电子版ISSN:1847-4489
出版年度:1990
卷号:16.
期号:1-2 (31-32)
页码:197-208
出版社:Institut za filozofiju
摘要:Ovim se člankom nastavlja u Prilozima 25-26 započeto prikazivanje Raguseiusove rukopisne zbirke Dialecticarum epistolarum; on obuhvaća četiri preostala pisma prve knjige s temama o prvotnoj i drugotnoj spoznaji, o postojanju univerzalnog i o Porfirijevoj definiciji akcidenta. Slijedeći skolastičko shvaćanje, prvotnu spoznaju Raguseius 'smatra konkretnim pojmom koji izravno predstavlja neku stvarnost, a drugotnu refleksnom spoznajom i apstraktnim pojmom; sukladno trostrukoj radnji ljudskog uma, koji, iako na različite načine, uzrokuje i jednu i drugu, drugotna spoznaja također je trostruka. U rješavanju pitanja o postojanju univerzalnog Raguseius se opet oslanja na skolastičko učenje navodeći različite podjele univerzalnog; svakako, prema njegovu shvaćanju, univerzalno postoji kao idea u Božjem umu prije čina stvaranja, kao natura communis prije konkretiziranja u pojedinim stvarima, re ipsa ukoliko je ozbiljeno u mnogim individuima i konačno u ljudskom umu i egzistencijalno ovisno o njemu kao secunda notio ili universale logicum. U tom smislu, ostajući na stanovištu Duns Scota, Raguseius odgovara i na glasovita Porfirijeva pitanja koja su i izazvala višestoljetnu diskusiju de universalibus. I u tumačenju Porfirijeve definicije akcidenta Raguseius se drži Duns Scota naglašavajući da je akcident drugotna spoznaja, i to predikat nenužan i izvanjski naravi subjekta; subjekt je akcidenta prema tome sama species ukoliko ona jedina može biti definirana i njegovom prisutnošću ili odsutnošću ostaje nepromijenjena.