摘要:U prvom dijelu rada upozorava se na temeljna pitanja koja se trebaju uzeti u obzir prilikom proučavanja ne samo plemstva Križevačke županije, nego i te društvene skupine općenito. Daje se široki kontekst unutar kojeg započinju istraživanja plemstva srednjovjekovne Križevačke županije te se upozorava na potrebu povijesno-antropološkoga pristupa u istraživanju te problematike, po uzoru na francuskog povjesničara Georgesa Dubyja i mađarskog Erika Fügedija. Također, ukazuje se da mikroistraživanja plemstva omogućavaju jasnije razumijevanje društvene stvarnosti određenog povijesnoga područja. U drugom dijelu prikazuje se stupanj istraženosti s obzirom na historiografiju koja se na izravan način ili usputno bavila proučavanjem plemstva Križevačke županije. Historiografski pregled, odnosno drugi dio članka, podijeljen je na tri poglavlja. U prvom se daje pregled radova koji su izravno ili neizravno proučavali plemstvo Križevačke županije. Nastoji se ustanoviti koji su krajevi srednjovjekovne Križevačke županije s obzirom na problematiku plemstva u historiografiji najviše obrađeni te koja su pitanja povjesničare najviše zanimala. U drugom poglavlju, radi komparacije donosi se pregled najvažnijih radova o plemstvu okolnih područja. U trećem poglavlju prikazuju se priručnici koji mogu poslužiti za proučavanje plemstva Križevačke županije. U trećem dijelu rada rezimira se stupanj istraženosti i iznose zaključni komentari.