摘要:Hrana za stoku proizvodi se na prirodnim ili zasijanim travnjacima i na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima - zbog nesigurnosti uspijevanja - koriste se interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica i energija sunca a na tlu, koje bi inače bilo prazno između žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci), dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka vrlo dobro se uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Može ih se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Ovisno o roku sjetve i oborinama prispijevaju za upotrebu tijekom ljeta, kada zbog suše ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do jesenskih mrazeva i to u više otkosa. Viškovi proizvedene krme se siliraju. Tako se tijekom ljeta zadovolje potrebe za kvalitetnom krmom, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Utvrđivani su urodi zelene mase i suhe tvari te osobine krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). Najveći prinosi zelene mase i suhe tvari postignuti su u 2002. i 2003. godini kada je sirak (200 cm visok) košen 2 puta tijekom vegetacije. U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase bili su od 85,2 t/ha do 100,7 t/ha, a suhe tvari od 18,7 t/ha do 31,0 t/ha. U sušnoj 2003. godini prinosi zelene mase varirali su od 58,6 do 86,6 t/ha, a suhe tvari od 14,6 do 26,6 t/ha. U toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N bio je visokog proizvodnog potencijala, tako da je korišten tijekom ljeta i rane jeseni u istom broju otkosa kao prethodne godine. Kontinuiranim prirastom on zadovoljava potrebe zakrmom i u ekstremno sušnim uvjetima.
关键词:krmni sirak; rok košnje; prinos zelene mase; prinos suhe tvari; klima