文章基本信息

标题：TJELESNA AKTIVNOST I PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U EUROPI: NOVA SAZNANJA
本地全文：下载
作者：Vuori, Ilkka
期刊名称：Kinesiology
印刷版ISSN：1331-1441
出版年度：2010
卷号：42
期号：1
页码：5-15
出版社：Faculty of Kinesiology
摘要：Članak sažima dokaze o odnosu između tjelesne aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti objavljene pretežno tijekom posljednjih 10 godina. Žarište je stavljeno na aspekte povezane s primarnom prevencijom kliničkih pojava koronarne bolesti srca i moždanog udara. Materijal je prikupljen pretraživanjem elektroničkih baza podataka Medline, Embase i Cochrane s ciljem pronalaženja sustavnih preglednih članaka i meta-analiza objavljenih na ovu temu u razdoblju od 2002. godine. Ključne riječi za pretraživanje bile su: tjelesna aktivnost (physical activity) ili tjelovježba (exercise), odnosno, za bolesti: kardiovaskularna bolest (cardiovascular disease), koronarna bolest srca (coronary heart disease), koronarna arterijska bolest (coronary artery disease), koronarna bolest (coronary disease), infarkt miokarda (myocardial infarction), moždani udar (stroke), periferna vaskularna bolest (peripheral vascular disease) ili periferna arterijska bolest (peripheral arterial disease). Nadalje, odborska izvješća na ovu temu pribavljena su preko znanstvenih skupova i osobnom komunikacijom. Velika većina istraživanja obuhvaćenih preglednim člancima bila su prospektivna kohortna istraživanja populacija pod rizikom. Kvantiteta i kvaliteta znanstvenih podataka o kardiovaskularnim i ostalim zdravstvenim učincima tjelesne aktivnosti značajno su porasle tijekom prošlog desetljeća. Dokazi danas uvjerljivo pokazuju da je nedovoljna tjelesna aktivnost jedan od ključnih uzročnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnih bolesti, a posebice najučestalijih među njima – koronarne bolesti srca i moždanog udara. Učinci nedovoljne tjelesne aktivnosti dijelom su posredovani tradicionalnim velikim rizičnim čimbenicima (poput visokog arterijskog krvnog tlaka ili koncentracije masnoća u krvi), a dijelom su i neovisni. Ova relativno recentno utvrđena činjenica naglašava esencijalnu, nezamjenjivu ulogu tjelesne aktivnosti u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Čvrsti epidemiološki dokazi ukazuju na to da se veći dio preventivnog učinka tjelesne aktivnosti može postići aktivnošću koja je u velikoj mjeri primjenjiva kod svih europskih populacija – to je aerobna aktivnost ili aktivnost izdržljivosti umjerenog intenziteta, poput žustrog hodanja tijekom nekoliko dana u tjednu, u ukupnom trajanju od približno 150 minuta tjedno. Veće, ali još uvijek ostvarive količine tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta još bi više povećale pozitivan kardiovaskularni, a i općeniti zdravstveni učinak, posebno stoga što se tjelesna aktivnost u svim domenama (u slobodnom vremenu, u kućanstvu, u svrhu prijevoza te na radnom mjestu) pokazala učinkovitom. Prevencija kardiovaskularnih bolesti pojačanom tjelesnom aktivnošću pruža i dodatne zdravstvene blagodati značajnim smanjenjem rizika od nekoliko najčešćih kroničnih bolesti, kao i unaprjeđenjem i održavanjem tjelesnih, mentalnih i kognitivnih funkcija. Tjelesna aktivnost također smanjuje, pa čak i u potpunosti predstavlja protutežu riziku od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a jednako djeluje i na više ostalih zdravstvenih rizika prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Jasno je da je zadovoljavajuća razina tjelesne aktivnosti esencijalni čimbenik postizanja i održavanja zdravlja i funkcionalnog kapaciteta u svakoj dobi, te da će bez zadovoljavajuće razine tjelesne aktivnosti svi pokušaji unaprjeđenja zdravlja Europljana ostati neuspješni.
关键词：koronarna bolest srca; moždani udar; vježba