摘要:U radu se donose osnovni podaci o planiranom projektu Arheološkog muzeja Istre u Puli o granicama na Poluotoku tijekom prošlih stoljeća. Rekognosciranjem na terenu, s obzirom na danas postojeće oznake, pokušat će se utvrditi točna državna granična crta između mletačkih i austrijskih posjeda, pojedinih općina te teritorija od osobitoga državnog značenja kao što su bile šume. Planira se da projekt završi objavljivanjem velikog kataloga s brojnim slikovnim prilozima i detaljnim općim podacima o kunfinskim oznakama (lokalitet, dimenzije, očuvanost i sl.). Graničnim oznakama u Istri bavio se niz povjesničara i istraživača, među njima: Danilo Klen, Vjekoslav Bratulić, Miroslav Bertoša, Anton Meden, Marino Budicin, Christian Gallo i Slaven Bertoša. Za pitanje granica vrlo su važne bile tzv. diferencije, tj. nepodijeljene parcele, koje su postale sporna mjesta sukoba: primjerice, Dober dol, Mune, Šumber, Semić, Grimalda, Zamask, Kašćerga, Muntrilj i Sv. Lovreč. Stanje se na njima nije smirilo sve do propasti Mletačke Republike, o čemu jasno svjedoče brojna izvješća različitih mletačkih rektora u Istri. Konačni je cilj projekta prvenstveno očuvanje od uništenja i zaborava onih graničnih kamenih oznaka kojima dosad nije posvećen nikakav interes, koje su zanemarene, nepoznate i nedovoljno obrađene. Pokušat će se dokumentirati sve dostupne i sačuvane granične oznake. Nažalost, jedan je dio uništen atmosferilijama, a najveći je dio stradao prilikom gradnje cesta, raznim zemljanim radovima regulacije toka rijeke Mirne te ostalim zemljanim radovima po poljima, šumama ili urbanizacijom. Danas ih pronalazimo ugrađene u razne građevine kao pragove, dovratnike, u fasadama, kao klupe ispred kuća, na ulicama.
关键词:Istra; novi vijek; granice; sporne točke; kamene granične oznake