文章基本信息

标题：DEMOGRAFSKI RAZVOJ I POPULACIJSKA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE
本地全文：下载
作者：Friganović, Mladen Ante ; Šterc, Stjepan
期刊名称：Drustvena istrazivanja. Journal for General Social Issues
印刷版ISSN：1330-0288
出版年度：1993
卷号：2
期号：1 (3)
页码：151-165
出版社：Institute of Social Sciences IVO PILAR
摘要：Populacijska politika u teoriji i u praksi opstoji u užem (demografskom) i širem (društveno-gospodarskom) pojmu. Naznačene su neke odredbenice koje su se pokazale značajnim u određenju i provođenju ekspanzivne (pronatalističke), restriktivne (antinatalističke), redistributivne (migracijske) i eugeničke (kvalitativne) populacijske politike. Kratki osvrt na izvaneuropska i, posebice, europska iskustva planiranja razvoja i skrbi o stanovništvu pokazao je lepezu čimbenika koji djeluju različito u prostoru i vremenu. Od svih iskustava Hrvatskoj su najbliža iskustva zapadnih europskih zemalja. Ta iskustva pokazuju da svaka zemlja ima svoje posebnosti i da se treba prema njima ravnati u traženju i određivanju vlastite populacijske politike. Sažme li se problem, nameće se zaključak o nužnosti podupiranja veće rodnosti, uz odgovarajuću lepezu materijalne potpore pojedincu, obitelji iustanovama (infrastruktura predškolskog odgoja i triju stupnjeva obrazovanja). Ali, početna i temeljna djelatnost leži u opipljivoj materijalnoj podlozi, bez koje nije moguće preokrenuti negativan trend prirodnoga kretanja stanovništva. U ostvarivanju trajnijeg procesa savjetuju se četiri koraka: pronatalistički, infrastrukturni predškolski, infrastrukturni školski (osnovni, srednji i visoki) i pulsacijski (korak trajnije ležernosti na višoj društveno-gospodarskoj razini). Pri tome valja imati na umu da su se posredni čimbenici pokazali kadšto djelotvornijim od nekih neposrednih čimbenika promjene prirodnoga kretanja pučanstva, osobito utrajnijem razdoblju i gledano generacijski. To upućuje na zaključak da valja tragati za svojevrsnim over-all-modelom kao zbrojem općih i posebnih mjera populacijske politike (tip obitelji, veličina obitelji, gospodarska moć obitelji i okružja), polazeći od gospodarske razvijenosti zajednice (stupnjevanje obitelji prema gospodarskoj moći društva). Suština je u postizanju demografski umjerene, gospodarstveno zbrinute i društveno postojane obitelji.